Predstavljanje rezultata istraživanja o iskustvima, potrebama i stanju mentalnog zdravlja LGBTI osoba u Crnoj Gori – zabrinjavajući podaci ukazuju na ozbiljne sistemske probleme

 

Predstavljamo vam rezultate istraživanja o iskustvima, potrebama i stanju mentalnog zdravlja LGBTI osoba u Crnoj Gori, koje je LGBTIQ Socijalni Centar realizovao među crnogorskom LGBTI zajednicom. Autor istraživanja je dr iur. Jovan Kojičić, profesor prava i prepoznati stručnjak za ljudska prava LGBTI osoba i zdravstvenu politiku.

Samo istraživanje, koje je trajalo dva mjeseca, obuhvatilo je 100 LGBTI osoba iz Crne Gore, od kojih je većina (56%) bila starosti od 18 do 35 godina. Od ukupnog broja ispitanika/ca, njih 48% je navelo da su homoseksualni muškarci (gej), 20% da su homoseksualna žena (lezbejka), a 22% da su biseksualci/ke. Većina ispitanika/ca (56%) živi u centralnoj regiji Crne Gore. Posebno je zabrinjavajuće što je više od 40% LGBTI osoba navelo da živi u stanju egzistencijalne ugroženosti.

Najveći broj ispitanika/ca, njih čak 77% je navelo da ima strah da će biti odbačeni i/ili diskriminisani ako bi drugi saznali za njihovu seksualnu orijentaciju i/ili rodni identitet. Ovaj strah je dominantno uzrokovan mržnjom drugih prema LGBTI zajednici (56%). Rezultati ovog istraživanja takođe pokazuju da nešto više od 2/3 LGBTI osoba (njih 69%) ne bi zatražilo specijalističke usluge i savjetodavnu podršku stručnjaka za mentalno zdravlje, a njih 37% uopšte nema povjerenja u javni zdravstveni sistem. Da javne zdravstvene ustanove ne djeluju proaktivno i ne pružaju odgovarajuću podršku zajednici smatra 80% ispitanika/ca.

Čak 78% LGBTI osoba je istaklo da kao glavni razlog suočavanja sa stresnim iskustvima vidi sopstvenu pripadnost LGBTI zajednici, a kao uzroke ovih iskustava njih više od polovine (56%) navelo je mržnju i diskriminatorne stavove u društvu. Ovo upućuje na internalizovanu stigmu i izrazito homofobično okruženje za crnogorsku LGBTI zajednicu. Ogromna većina ispitanika/ca (81%) je navela da je imala psihološke ili emocionalne probleme usljed ovakvog okruženja, dok je njih 78% navelo da je barem jednom u životu imalo suicidne ideje ili pokušaje upravo iz navedenih razloga (petina ispitanika/ca je navela da je to za njih slučaj nekoliko puta godišnje).

Dodatno, 80% ispitanika/ca je navelo da smatraju da unutar sistema mentalnog zdravlja postoje negativni stereotipi svih vrsta i da nedostaju odgovarajuće vještine i znanja o LGBTI zdravlju. Njih 70% se u takvom sistemu osjećaju otuđeno i neprihvaćeno, a za 60% njih takav zdravstveni sistem ne predstavlja prijatno i afirmativno okruženje. Samo 9% ispitanika/ca smatra da slobodno može da razgovara o svojoj seksualnoj orijentaciji i/ili rodnom identitetu sa zdravstvenim stručnjakom u javnom sistemu.

U odnosu na probleme mentalnog zdravlja sa kojima LGBTI osobe u Crnoj Gori žive, njih 56% se izjasnilo da ima dijagnostifikovan problem anksioznosti, njih 48% da ima depresiju, 44% da ima dijagnozu stresnog poremećaja, a da prima odgovarajuću terapiju i psihijatrijske ljekove navelo je 47% anketiranih. Više od 52% ispitanika/ca je navelo da u razgovoru sa stručnjakom za mentalno zdravlje nisu otkrili svoju pripadnost LGBTI zajednici.

Konačno, upitani da opišu uobičajen život autovane LGBTI osobe u Crnoj Gori, 100% ispitanika/ca se izjasnilo da misli da crnogorski građani i građanke percipiraju LGBTI osobe kao bolesne i da trebaju da se liječe, a njih 90% se izjasnilo da vjeruje da građani/ke misle da je homoseksualnost neprirodna i nenormalna.

Rezultate cjelokupnog istraživanja, sa pratećom analizom sistemskih problema, možete pročitati u publikaciji Iluzioni sistem: ljudska prava i mentalno zdravlje. Pored detaljnog pregleda rezultata, ova publikacija daje jasan prikaz duboko ukorijenjenih problema, poput homonegativizma, strukturalne seksualne stigme, heteroseksualnih pretpostavki, internalizovane stigmatizacije, sistemske isključenosti, manjinskog stresa i drugih negativnih fenomena koji nesrazmjerno više pogađaju LGBTI osobe.

Konačno, dato je 5 ključnih preporuka za sveukupno unaprjeđenje sistemskog djelovanja u ovoj oblasti, koje sama publikacija detaljno razrađuje:

  1. Vlasti treba da nauče da razumiju i upravljaju sopstvenim postupcima
  2. Vlasti treba da se približe i blisko sarađuju sa zajednicom
  3. Vlasti treba da priznaju zdravstvene disparitete
  4. Vlasti treba da priznaju programe o kulturnoj kompetenciji
  5. Uklanjanje zdravstvenih nejednakosti morao bi postati stvarni cilj

Ovo istraživanje i prateća publikacija realizovani su u okviru projekta „Doprinos zaštiti od diskriminacije i otvoren pristup servisima za LGBTI osobe“, koji je finansiran od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Iznijeti stavovi, mišljenja i ocjene ne označavaju stavove, mišljenja i ocjene Ministarstva kao donatora.

Rezultati studije o mentalnom zdravlju LGBTIQ osoba u Crnoj Gori

Resursni priručnik za rad nastavnika/ca sa LGBTI đacima u srednjim školama

LGBTIQ Socijalni Centar s velikim zadovoljstvom objavljuje publikaciju „Resursni priručnik za edukaciju o inkluziji i ljudskim pravima LGBTI učenika/ca za nastavnike/ce i nastavno osoblje u srednjim školama u Crnoj Gori“, koja predstavlja jedinstven i prijeko potreban materijal u ovoj oblasti na nivou Crne Gore. Ova publikacija je kreirana u okviru projekta „Put ka prihvatanju LGBTIQ učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore“ koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Ovaj priručnik je zamišljen kao prva pomoć nastavnicima/cama u srednjim školama koji su u nedoumici na koji način da odgovore i pomognu LGBTI đacima. Prvenstveno treba da posluži prosvjetnim radnicima/cama da razumiju svoje učenike i učenice kao i da se informišu o temama sa kojima se možda prvi put susrijeću.

Na samom početku je pojmovnik i kratka istorija istorodnih odnosa, koji pružaju neophodnu prvu definiciju i informaciju. Potencijalno ovaj dio može da zainteresuje čitaoce da i sami istraže neke od tema. Obavezan segment je onaj koji prikazuje pravni okvir za postizanje jednakosti, koji se prenosi i na obaveze koje države imaju u sprovođenju reformi i politika u prosvjeti.

Da bi se napravile inkluzivne učionice, potrebno je zaista razumjeti kompleksnost seksualnih identiteta i orijentacije. Stoga se Priručnik posebno bavi i tim pitanjima, pokazujući najnovija istraživanja. Iz toga slijede i savjeti i primjeri kako nastavnici/ce mogu da podrže svoje đake. Naravno, ovo nisu univerzalna pravila, ali jesu pravila koja su razvijena u većim sredinama sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa seksualnim manjinama.

Sam Resursni priručnik je nastao iz jasno prepoznate potrebe za smislenom, sadržajnom i sveobuhvatnom inkluzijom LGBTI tema i uopšte LGBTI identiteta u obrazovanju na nivou srednjih škola u Crnoj Gori, koje trenutno ove teme obrađuje sporadično, neefikasno i, najvećim dijelom, kroz izborne predmete i neobavezne sadržaje.

Konačno, kroz aktivno učešće prosvjetnih radnika i radnica, tokom treninga „Zajedno za inkluzivne škole“, kreirane su jasne preporuke o tome kako kreirati inkluzivnu nastavu, unaprijediti obrazovni sistem i programe, te kako obavljati taj posao bolje u odnosu na LGBTI đake, kao posebno osjetljivu kategoriju mladih u srednjim školama. Pozivamo sve nadležne institucije da pažljivo pročitaju ove preporuke i prema njima se odgovorno odnesu, jer su one rezultat realnih potreba i mogućnosti u okviru obrazovnog sistema.

Autori ovog Resursnog priručnika su Anđela Đuković i John M. Barac, dok su stručni saradnici/e koji su pružili neizmjernu podršku u njegovom razvoju Mirko Đuković, Vuk Uskoković, Bojana Jokić i Milica Špajak. Cjelokupnom timu, kao i predanim i posvećenim nastavnicima/cama čije sugestije i preporuke čine integralni dio ove publikacije, dugujemo veliku zahvalnost.


Uspješno realizovan trening „Zajedno za inkluzivne škole“

Tim LGBTIQ Socijalnog Centra održao je 19. i 20. novembra u Kolašinu trening za nastavnike i nastavnice iz srednjih škola na sjeveru Crne Gore, pod nazivom „Zajedno za inkluzivne škole“. Ova aktivnost je realizovana u okviru projekta „Put ka prihvatanju LGBTIQ učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore“ koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Fokus treninga je bio na razvijanju znanja i vještina prosvjetnih radnika/ca sa sjevera Crne Gore u kontekstu većeg senzibiliteta i inkluzije u radu sa LGBTI učenicima/cama i obrađivanju LGBTI tema u srednjim školama. Sam trening je obuhvatio dva tematska modula.

U prvom modulu je predstavljena publikacija „Istraživanje stavova nastavnika/ca i nastavnog osoblja o LGBTI temama u srednjim školama na sjeveru Crne Gore“, autora Vuka Uskokovića, nakon čega su učesnici/ce diskutovali o predstavljenim rezultatima i o glavnim izazovima u svom radu u kontekstu LGBTI tema. U nastavku je LGBTI aktivistkinja Bojana Jokić upoznala učesnike/ce sa ključnom LGBTI terminologijom i pravnim okvirom koji štiti LGBTI osobe, a samim tim i LGBTI učenike/ce u Crnoj Gori.

U drugom modulu je diskutovano o predrasudama i stereotipima koji su prepoznati kao najčešći u odnosu na LGBTI osobe, a koji su identifikovani tokom istraživanja stavova nastavnika/ca. Sljedeća cjelina je bila posvećena prezentaciji primjera LGBTI istorije, kulture, umjetnosti, filma i sporta, te praktičnom radu i kreiranju konkretnih preporuka, smjernica i poruka za druge prosvjetne radnike/ce i institucije sistema.

Učesnici/ce treninga su bili nastavnici/ce iz različitih grupa predmeta (sociologija, jezici i književnost, psihologija, matematika i dr.), a kroz interaktivan rad i diskusiju su osmišljeni konkretni predlozi kako najbolje unaprijediti obrazovne programe i doprinijeti većoj inkluziji LGBTI tema u različitim oblastima. Dodatno, razmatrane su mogućnosti veće sinergije među različitim nastavnim oblastima, kako bi se LGBTI teme obuhvatile iz više perspektiva.

Posebnu zahvalnost dugujemo samim učesnicima/cama, srednjim školama koje su predstavljali, kao i saradnicima/cama i ekspertima/kinjama, koji su zajedno dali doprinos da se ovaj trening bude uspješan i konstruktivan.

Mišljenja, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav State Department-a/Vlade SAD-a.


Zajedničko reagovanje na prijetnje upućene kolegi Kaleziću

Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar najoštrije osuđuju prijetnje koje su upućene kolegi Danijelu Kaleziću putem društvene mreže Instagram i iskazuju punu solidarnost s njim u ovom teškom i izuzetno stresnom trenutku.

Apelujemo na nadležne organe, prije svega Upravu policije i tužilaštvo, da sprovedu što efikasniju istragu, počinioca identifikuju, te dalje cjelokupan slučaj procesuiraju u skladu sa zakonom. Nedopustivo je da u državi koja je trenutno osma u Evropi po usvojenim normama koje štite LGBTI osobe imamo situacije potencijalno neefikasne istrage i nezadovoljenja pravde.

Pozivamo sve LGBTI osobe u Crnoj Gori da bez straha prijavljuju nasilje, mržnju i diskriminaciju nadležnim organima, te da se slobodno obraćaju relevantnim nevladinim organizacijama za svu pomoć i podršku koje pružamo. Krug nasilja se prekida prijavom nasilnika i traženjem zaštite, a u tom procesu niste sami.

Država mora osigurati da se ljudska prava LGBTI osoba u potpunosti poštuju i uvažavaju, jer kao takva postoje na papiru i nedopustivo je da smo u 2022. godini i dalje u najvećoj mjeri nezaštićeni i tretirani kao građanke i građani drugog reda.

LGBT Forum Progres
LGBTIQ Socijalni Centar

Mjesec ponosa u znaku mentalnog zdravlja

LGBTIQ Socijalni Centar je ove godine fokus obilježavanja Mjeseca ponosa stavio na očuvanje mentalnog zdravlja LGBTI osoba u Crnoj Gori, kroz pružanje neophodne direktne pomoći i podrške na više nivoa.

U periodu od januara do 15. juna 2022. godine, stručni tim LGBTIQ Socijalnog Centra pružio je psihološku podršku za 27 korisnika/ca, psihijatrijsku podršku za 34 korisnika/ce i socijalnu podršku za 103 korisnika/ce. Ovi podaci, odnosno veliki broj LGBTI osoba kojima su potrebni servisi psihosocijalne podrške, ukazuje na hronični problem narušenog mentalnog zdravlja LGBTI osoba koji je dijelom posljedica COVID pandemije, a dijelom homo/bi/transfobičnog okruženja u kome većina LGBTI osoba u Crnoj Gori živi.

Povećan broj LGBTI osoba koje su korisnici/e psihosocijalnih servisa, ali i posljednja istraživanja, upozoravaju i na to da je crnogorsko društvo netolerantno prema LGBTI zajednici, a da količina svakodnevne stigmatizacije i mržnje čini da se ova, već marginalizovana društvena grupa, dodatno obeshrabri. I ova godina ukazuje na to da negativni trendovi ne opadaju, što rezultira sve većim brojem osoba koje nas svakodnevno kontaktiraju, a institucije sistema ostaju i dalje „nepomične“ kada su životi i blagostanje LGBTI osoba u pitanju.

Paralelno sa procesom pružanja direktne podrške, LGBTIQ Socijalni Centar organizovao je i dvije tematske radionice posvećene mentalnom zdravlju i dvije tematske radionice posvećene sigurnosti LGBTI osoba, tokom kojih su zainteresovani učesnici/e imali mogućnost da se informišu o praktičnim mehanizmima očuvanja i unaprjeđenja mentalnog zdravlja i sigurnosti. Tokom druge polovine ove godine, ove radionice, koje su finansijski podržane od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, obuhvatiće i ostale regije Crne Gore, kako bi podrška i informacije stigle do LGBTI osoba širom Crne Gore.

Konačno, naša organizacija ostaje posvećena borbi za ljudska prava i dostojanstvo LGBTI zajednice, a naši servisi će biti dostupni svakoj LGBTI osobi u Crnoj Gori koja ima potrebu za psihosocijalnom podrškom. LGBTI zajednica nas može kontaktirati putem broja telefona 068 180 982, preko Facebook i Instagram stranice, kao i na mail adresu info@lgbtiq.me.

Srećan mjesec ponosa!

LGBTIQ Socijalni Centar

Predstavljanje rezultata istraživanja stavova nastavnika/ca o LGBTI temama na sjeveru Crne Gore

Veliko nam je zadovoljstvo da predstavimo rezultate istraživanja i publikaciju pod nazivom „Istraživanje stavova nastavnika/ca i nastavnog osoblja o LGBTI temama u srednjim školama na sjeveru Crne Gore, koju je nevladina organizacija LGBTIQ Socijalni Centar kreirala u okviru projekta „Put ka prihvatanju LGBTI učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore“, a koji je finansiran od strane Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Cilj ovog istraživanja, koje je realizovao doktorand Vuk Uskoković, je bio da pruži što kompletniju sliku odnosa srednjoškolskog akademskog osoblja prema LGBTI osobama kao naročito ugroženoj kategoriji ljudi u Crnoj Gori i to u regiji koja je u godinama tranzicije socio-ekonomski bila najteže pogođena. Takođe, istraživanje je imalo za cilj i da pruži polaznu osnovu za dalji razvoj programa koji će da doprinesu razvoju kapaciteta nastavnika/ca na sjeveru Crne Gore za rad sa LGBTI osobama.

Istraživanje je obuhvatilo 31 ispitanika/cu, odnosno nastavnike/ce i nastavno osoblje iz srednjih škola na sjeveru Crne Gore, iz opština Berane, Bijelo Polje, Kolašin, Mojkovac, Plav, Pljevlja, Rožaje, Šavnik i Žabljak. U svakoj od opština odabrana je po jedna škola, vodeći računa da budu zastupljene i gimnazije i stručne škole, a dodatno je vođeno računa da što ravnomjernije budu zastupljene i različite grupe predmeta (jezici i književnost, prirodne nauke, društvene nauke i sl.), kao i pedagozi i psiholozi koji rade u školama. Ispitanici/e su popunjavali specijalni anonimni online upitnik koji je razvijen za potrebe ovog istraživanja.

Što se strukture ispitanika/ca tiče, njih 81% je ženskog pola, dok je 19% muškog pola. Dodatno, 65% njih je navelo da ima više od 10 godina radnog iskustva, a 45% ispitanika/ca je mlađe od 40 godina. Čak 87% ispitanika/ca se izjasnilo kao heteroseksualno, dok je njih 7% navelo da je biseksualno. Konačno, 45% ispitanika/ca je sebe odredilo kao praktikujuće vjernike/ce neke od tradicionalnih zajednica na ovim prostorima.

Ključni rezultati istraživanja

Ispitanici/e su, sveukupno uzev, iskazali stav koji se možda najpodesnije može opisati kao tolerantan ili neutralan prema individualnim LGBTI ljudima, naročito u kontekstu druženja ili građanskih odnosa, ali i često ispunjen nelagodom, podozrenjem ili nerazumijevanjem prema homoseksualnosti kao takvoj i prema potrebi da se štite prava LGBTI ljudi.

Odnos prema LGBTI osobama u civilnom ili prijateljskom kontekstu uglavnom je bio tolerantan; ispitanici/ce su većinski prijavljivali da njihov odnos prema prijatelju, saradniku, pretpostavljenom ili političaru ne bi zavisio od njegove/njene homoseksualnosti. Većinski je prijavljen i stav da homoseksualnost sopstvenog djeteta ne bi uticala na roditeljev odnos prema njemu/njoj, niti da bi mu/joj sugerisao prikrivanje homoseksualnosti ili „terapiju konverzije“.

Najveći broj ispitanika/ca (13) nije uopšte obrađivao LGBTI teme u toku svog visokoškolskog obrazovanja, dok je nešto manji broj proučavao te teme u okviru svog studijskog programa, bilo sistematski kao integralan dio programa (8) bilo usputno (7), prijavljujući pozitivan ili neutralan tretman teme u udžbenicima.

Najveći broj ispitanika/ca nije razgovarao sa svojim učenicima/ama na temu homoseksualnosti (13), dok je troje razgovaralo o toj temi kao sastavnom dijelu plana i programa i još četvoro usputno u vezi s dijelom plana i programa. Interesantno je da je devetoro sâmo pokrenulo temu na svojim predavanjima, dok je dvoje o temi razgovaralo na inicijativu učenika/ca.

Što se tiče prisustva LGBTI tematike u udžbenicima na predmetima, 61,3% ispitanika/ca prijavilo je da udžbenici ne pokrivaju tematiku, 29% prijavilo je da je pominju i to u tolerantnom ili neutralnom kontekstu, dok je 9,7% prijavilo pozitivan način govorenja o homoseksualnosti u udžbenicima na svom predmetu

Ogromna većina ispitanika/ca, njih dvadesetčetvoro, apsolutno se ili uglavnom slaže sa tvrdnjom da je, nezavisno od predmeta koji predaje, njihova obaveza kao nastavnika/ce da utiču na tolerantniji i inkluzivniji odnos svojih učenika/ca prema diskriminisanim grupama, uključujući i one koji se deklarišu ili su percipirani kao LGBTI ljudi.

Najveći broj ispitanika/ca (22 apsolutno i 6 uglavnom) smatra da posjeduje dovoljno znanja i vještina da adekvatno reaguje u situaciji u kojoj mu/joj se učenik/ca obrati za savjet i podršku u vezi s nedoumicama oko svoje seksualnosti, ličnim i porodičnim problemima ili sa seksualnim nasiljem i uznemiravanjem. Skeptičnije su bile procjene stručnih i institucionalnih kapaciteta sopstvene škole da se nosi sa vršnjačkim i seksualnim nasiljem, gdje je najveći broj respondenata (13) izjavio da nije u stanju da ih procijeni.

Saopštenje povodom Evropskog dana žrtava krivičnih djela

Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar danas obilježavaju Evropski dan žrtava krivičnih djela, datum ustanovljen 1990. godine u Stokholmu, sa ciljem podizanja svijesti i sjećanja na žrtve krivičnih djela u Evropi.

Svake godine, 15% Evropljana/ki ili 120 miliona osoba sa prostora zemalja Savjeta Evrope žrtve su ozbiljnih krivičnih djela. Preko 35% žena na globalnom nivou iskusile su fizičko ili seksualno nasilje tokom svog života. Za druge marginalizovane zajednice, poput LGBTIQ osoba, kako u Crnoj Gori, tako i na globalnom nivou, iskustvo nasilja dio je svakodnevice i predstavlja izazov i realan rizik.

Današnji dan je i prilika da političarima, Vladi Crne Gore i osobama na pozicijama odlučivanja uputimo poziv, ali i podsjetnik da su krivična djela iz mržnje i nasilje nad LGBTIQ osobama u porastu, te da je njihova dužnost i obaveza da osiguraju bezbjednost, zaštitu ali i efektivan odgovor na nasilje upućeno ka LGBTIQ osobama u zemlji, kao i svim drugim žrtvama nasilja.

Na samom kraju, svim osobama sa iskustvom nasilja, pogotovo LGBTIQ zajednici šaljemo poruku podrške uz podsjetnik da nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar u kontinuitetu pružaju servise psihosocijalne i pravne podrške, koji su dostupni LGBTIQ zajednici u svakom trenutku.

Uspostavljena saradnja LGBTIQ Socijalnog Centra i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta

Tim LGBTIQ Socijalnog Centra održao je danas sastanak sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta posvećen uspostavljanju formalne saradnje u implementaciji projekta “Put ka prihvatanju LGBTIQ učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore” i institucionalnog dijaloga u vezi sa dugoročnim prevazilaženjem postojećih potreba i problema LGBTI osoba u Crnoj Gori.

Ova aktivnost je realizovana u okviru projekta „Put ka prihvatanju LGBTIQ učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore“ koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Predstavnici Ministarstva, gđa Marija Lalatović, v.d. generalne direktorice Direktorata za opšte srednje obrazovanje, stručno obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje i gdin Safet Kalač, v.d. direktora Direktorata za obrazovanje manjina, iskazali su punu posvećenost i spremnost Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta za saradnju u oblasti unaprjeđenja kvaliteta života LGBTI osoba, shodno mjerama iz nacionalne LGBTI Strategije.

Tokom sastanka bilo je riječi o brojnim značajnim pitanjima vezanim za sam projekat „Put ka prihvatanju LGBTIQ učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore“, konkretnim mjerama iz nacionalne LGBTI Strategije 2019-2023 koje je moguće realizovati, kao i drugim mogućnostima saradnje između Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i LGBTIQ Socijalnog Centra.

Naredna faza u implementaciji projekta „Put ka prihvatanju LGBTIQ učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore“ obuhvata istraživanje stavova, percepcija i predrasuda nastavnika i nastavnog osoblja u srednjim školama na sjeveru Crne Gore, nakon čega će biti kreirane konkretne preporuke i smjernice za dalji rad i realizaciju projekta.

Analiza slučaja “Akademska šetnja ponosa” dala cjelovit prikaz kršenja osnovnih ljudskih prava LGBTIQ osoba

Crnogorskoj i međunarodnoj javnosti je već dobro poznat slučaj trostruke zabrane “Nikšić Prajda” iz 2015. godine, kada je nevladinim organizacijama LGBT Forum Progres i Hiperion onemogućeno da organizuju predavanje o ljudskim pravima LGBTIQ osoba na Filozofskom fakultetu, a zatim i da svoj protest protiv takve diskriminacije iskažu organizovanjem “Akademske šetnje ponosa”.

U publikaciji koja je pred vama, pod nazivom Analiza slučaja “Akademska šetnja ponosa” detaljno je obrađen cjelokupni pravni tok slučaja zabrane ovog skupa, od prve najave organizovanja pa sve do danas, više od pet godina kasnije. Analiza, koju je uradio stručni pravnik, ne samo što pruža osvrt na cjelokupan proces, već i ukazuje na brojne propuste i nedostatke u zakonodavno-pravnom sistemu Crne Gore koji su omogućili da dođe do ozbiljnog kršenja ljudskih prava i sloboda LGBTIQ osoba u Nikšiću. Ovaj slučaj, koji će zasigurno da uđe u anale crnogorske pravne istorije, još uvijek nema svoj pravni epilog.

Veliko nam je zadovoljstvo što smo imali mogućnost da kao NVO koja sarađuje sa organizatorima nesuđenog “Nikšić Prajda” doprinesemo njihovoj borbi kroz izradu ove publikacije, koja ostaje kao trajno svjedočanstvo diskriminacije LGBTIQ zajednice od strane cjelokupnog sistema i države koja bi primarno trebala da štiti naša ljudska prava. Takođe, kroz projekat u okviru kojeg je ova publkacija nastala – “Sloboda okupljanja LGBTIQ osoba na lokalnom nivou” – otvorili smo vrata za uspostavljanje saradanje i partnerstva između LGBTIQ zajednice i Filološkog fakulteta Crne Gore, te brojnih drugih aktera u Nikšiću.

U nadi da ćete kroz čitanje ove analize i sami uvidjeti kako i na koji način su prekršena ljudska prava LGBTIQ osoba te 2015. godine, cijenimo da je na svakome od nas obaveza i odgovornost, bilo da smo građanke i građani ili organizacije civilnog društva, da ne dopustimo da oni koji najviše trpe u našem društvu ne dobiju pravdu, da se sloboda i pravo na javno okupljanje ne smiju svojevoljno i paušalno ograničavati i gaziti, kao i da je uslov sveukupne društvene promjene upravo uživanje elementarnih ljudskih sloboda.

Konačno, želimo da iskažemo zahvalnost Institutu alternativa kao donatoru što je prepoznao značaj ovog projekta i podržao njegovu realizaciju, Filološkom fakultetu Crne Gore i dekanici prof. dr Tatjani Jovović na neizmjernom doprinosu u borbi za ljudska prava LGBTIQ osoba, zatim JU “Nikšićko pozorište” i direktoru Zoranu Bulajiću na otvorenoj saradnji i partnerstvu, Centru bezbjednosti Nikšić i inspektoru Slobodanu Bijeloviću, kao i Alfa Centru i njihovim volonterkama i volonterima, SOS Telefonu Nikšić, Defendologija centru Nikšić, Borisu Pejoviću i Vijestima, Biljani Maslovarić, Ljiljani Jokić, Iloni Simović i Vuku Vujisiću, Opštini Nikšić, te ostalima koji su doprinijeli realizaciji ovog značajnog projekta.

Ova publikacija nastala je u okviru projekta “Sloboda okupljanja LGBTIQ osoba na lokalnom nivou” koji je podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta “Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru”, koji sprovodi Institut alternativa u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava, a podržava Evropska unija. Sadržaj ove publikacije predstavlja isključivu odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije i Instituta alternativa.