Mentalno zdravlje nije tabu!

Predstavljamo video “Mentalno zdravlje nije tabu!”, koji je kreiran u cilju promocije principa nediskriminacije i zaštite mentalnog zdravlja LGBTI osoba u Crnoj Gori.

Ohrabrujemo sve LGBTI osobe u Crnoj Gori da potraže stručnu podršku kada god im je potrebna i aktivno brinu o svom mentalnom zdravlju.

Zahvaljujemo se Ivani Čogurić, Darku Saveljiću, Bojani Jokić i Aleksandru Dragićeviću na doprinosu i slanju jasne poruke o značaju očuvanja mentalnog zdravlja, kao i Mladenu Ivanoviću na izradi ovog veoma značajnog videa.

Video je kreiran u okviru projekta “Doprinos zaštiti od diskriminacije i otvoren pristup servisima podrške za LGBTI osobe” koji je finansiran od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore. Stavovi izraženi u videu su stavovi autora i ne odražavaju stavove Ministarstva kao donatora.

Predstavljanje rezultata istraživanja o iskustvima, potrebama i stanju mentalnog zdravlja LGBTI osoba u Crnoj Gori – zabrinjavajući podaci ukazuju na ozbiljne sistemske probleme

 

Predstavljamo vam rezultate istraživanja o iskustvima, potrebama i stanju mentalnog zdravlja LGBTI osoba u Crnoj Gori, koje je LGBTIQ Socijalni Centar realizovao među crnogorskom LGBTI zajednicom. Autor istraživanja je dr iur. Jovan Kojičić, profesor prava i prepoznati stručnjak za ljudska prava LGBTI osoba i zdravstvenu politiku.

Samo istraživanje, koje je trajalo dva mjeseca, obuhvatilo je 100 LGBTI osoba iz Crne Gore, od kojih je većina (56%) bila starosti od 18 do 35 godina. Od ukupnog broja ispitanika/ca, njih 48% je navelo da su homoseksualni muškarci (gej), 20% da su homoseksualna žena (lezbejka), a 22% da su biseksualci/ke. Većina ispitanika/ca (56%) živi u centralnoj regiji Crne Gore. Posebno je zabrinjavajuće što je više od 40% LGBTI osoba navelo da živi u stanju egzistencijalne ugroženosti.

Najveći broj ispitanika/ca, njih čak 77% je navelo da ima strah da će biti odbačeni i/ili diskriminisani ako bi drugi saznali za njihovu seksualnu orijentaciju i/ili rodni identitet. Ovaj strah je dominantno uzrokovan mržnjom drugih prema LGBTI zajednici (56%). Rezultati ovog istraživanja takođe pokazuju da nešto više od 2/3 LGBTI osoba (njih 69%) ne bi zatražilo specijalističke usluge i savjetodavnu podršku stručnjaka za mentalno zdravlje, a njih 37% uopšte nema povjerenja u javni zdravstveni sistem. Da javne zdravstvene ustanove ne djeluju proaktivno i ne pružaju odgovarajuću podršku zajednici smatra 80% ispitanika/ca.

Čak 78% LGBTI osoba je istaklo da kao glavni razlog suočavanja sa stresnim iskustvima vidi sopstvenu pripadnost LGBTI zajednici, a kao uzroke ovih iskustava njih više od polovine (56%) navelo je mržnju i diskriminatorne stavove u društvu. Ovo upućuje na internalizovanu stigmu i izrazito homofobično okruženje za crnogorsku LGBTI zajednicu. Ogromna većina ispitanika/ca (81%) je navela da je imala psihološke ili emocionalne probleme usljed ovakvog okruženja, dok je njih 78% navelo da je barem jednom u životu imalo suicidne ideje ili pokušaje upravo iz navedenih razloga (petina ispitanika/ca je navela da je to za njih slučaj nekoliko puta godišnje).

Dodatno, 80% ispitanika/ca je navelo da smatraju da unutar sistema mentalnog zdravlja postoje negativni stereotipi svih vrsta i da nedostaju odgovarajuće vještine i znanja o LGBTI zdravlju. Njih 70% se u takvom sistemu osjećaju otuđeno i neprihvaćeno, a za 60% njih takav zdravstveni sistem ne predstavlja prijatno i afirmativno okruženje. Samo 9% ispitanika/ca smatra da slobodno može da razgovara o svojoj seksualnoj orijentaciji i/ili rodnom identitetu sa zdravstvenim stručnjakom u javnom sistemu.

U odnosu na probleme mentalnog zdravlja sa kojima LGBTI osobe u Crnoj Gori žive, njih 56% se izjasnilo da ima dijagnostifikovan problem anksioznosti, njih 48% da ima depresiju, 44% da ima dijagnozu stresnog poremećaja, a da prima odgovarajuću terapiju i psihijatrijske ljekove navelo je 47% anketiranih. Više od 52% ispitanika/ca je navelo da u razgovoru sa stručnjakom za mentalno zdravlje nisu otkrili svoju pripadnost LGBTI zajednici.

Konačno, upitani da opišu uobičajen život autovane LGBTI osobe u Crnoj Gori, 100% ispitanika/ca se izjasnilo da misli da crnogorski građani i građanke percipiraju LGBTI osobe kao bolesne i da trebaju da se liječe, a njih 90% se izjasnilo da vjeruje da građani/ke misle da je homoseksualnost neprirodna i nenormalna.

Rezultate cjelokupnog istraživanja, sa pratećom analizom sistemskih problema, možete pročitati u publikaciji Iluzioni sistem: ljudska prava i mentalno zdravlje. Pored detaljnog pregleda rezultata, ova publikacija daje jasan prikaz duboko ukorijenjenih problema, poput homonegativizma, strukturalne seksualne stigme, heteroseksualnih pretpostavki, internalizovane stigmatizacije, sistemske isključenosti, manjinskog stresa i drugih negativnih fenomena koji nesrazmjerno više pogađaju LGBTI osobe.

Konačno, dato je 5 ključnih preporuka za sveukupno unaprjeđenje sistemskog djelovanja u ovoj oblasti, koje sama publikacija detaljno razrađuje:

  1. Vlasti treba da nauče da razumiju i upravljaju sopstvenim postupcima
  2. Vlasti treba da se približe i blisko sarađuju sa zajednicom
  3. Vlasti treba da priznaju zdravstvene disparitete
  4. Vlasti treba da priznaju programe o kulturnoj kompetenciji
  5. Uklanjanje zdravstvenih nejednakosti morao bi postati stvarni cilj

Ovo istraživanje i prateća publikacija realizovani su u okviru projekta „Doprinos zaštiti od diskriminacije i otvoren pristup servisima za LGBTI osobe“, koji je finansiran od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Iznijeti stavovi, mišljenja i ocjene ne označavaju stavove, mišljenja i ocjene Ministarstva kao donatora.

Rezultati studije o mentalnom zdravlju LGBTIQ osoba u Crnoj Gori

Resursni priručnik za rad nastavnika/ca sa LGBTI đacima u srednjim školama

LGBTIQ Socijalni Centar s velikim zadovoljstvom objavljuje publikaciju „Resursni priručnik za edukaciju o inkluziji i ljudskim pravima LGBTI učenika/ca za nastavnike/ce i nastavno osoblje u srednjim školama u Crnoj Gori“, koja predstavlja jedinstven i prijeko potreban materijal u ovoj oblasti na nivou Crne Gore. Ova publikacija je kreirana u okviru projekta „Put ka prihvatanju LGBTIQ učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore“ koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Ovaj priručnik je zamišljen kao prva pomoć nastavnicima/cama u srednjim školama koji su u nedoumici na koji način da odgovore i pomognu LGBTI đacima. Prvenstveno treba da posluži prosvjetnim radnicima/cama da razumiju svoje učenike i učenice kao i da se informišu o temama sa kojima se možda prvi put susrijeću.

Na samom početku je pojmovnik i kratka istorija istorodnih odnosa, koji pružaju neophodnu prvu definiciju i informaciju. Potencijalno ovaj dio može da zainteresuje čitaoce da i sami istraže neke od tema. Obavezan segment je onaj koji prikazuje pravni okvir za postizanje jednakosti, koji se prenosi i na obaveze koje države imaju u sprovođenju reformi i politika u prosvjeti.

Da bi se napravile inkluzivne učionice, potrebno je zaista razumjeti kompleksnost seksualnih identiteta i orijentacije. Stoga se Priručnik posebno bavi i tim pitanjima, pokazujući najnovija istraživanja. Iz toga slijede i savjeti i primjeri kako nastavnici/ce mogu da podrže svoje đake. Naravno, ovo nisu univerzalna pravila, ali jesu pravila koja su razvijena u većim sredinama sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa seksualnim manjinama.

Sam Resursni priručnik je nastao iz jasno prepoznate potrebe za smislenom, sadržajnom i sveobuhvatnom inkluzijom LGBTI tema i uopšte LGBTI identiteta u obrazovanju na nivou srednjih škola u Crnoj Gori, koje trenutno ove teme obrađuje sporadično, neefikasno i, najvećim dijelom, kroz izborne predmete i neobavezne sadržaje.

Konačno, kroz aktivno učešće prosvjetnih radnika i radnica, tokom treninga „Zajedno za inkluzivne škole“, kreirane su jasne preporuke o tome kako kreirati inkluzivnu nastavu, unaprijediti obrazovni sistem i programe, te kako obavljati taj posao bolje u odnosu na LGBTI đake, kao posebno osjetljivu kategoriju mladih u srednjim školama. Pozivamo sve nadležne institucije da pažljivo pročitaju ove preporuke i prema njima se odgovorno odnesu, jer su one rezultat realnih potreba i mogućnosti u okviru obrazovnog sistema.

Autori ovog Resursnog priručnika su Anđela Đuković i John M. Barac, dok su stručni saradnici/e koji su pružili neizmjernu podršku u njegovom razvoju Mirko Đuković, Vuk Uskoković, Bojana Jokić i Milica Špajak. Cjelokupnom timu, kao i predanim i posvećenim nastavnicima/cama čije sugestije i preporuke čine integralni dio ove publikacije, dugujemo veliku zahvalnost.


Uspješno realizovan trening „Zajedno za inkluzivne škole“

Tim LGBTIQ Socijalnog Centra održao je 19. i 20. novembra u Kolašinu trening za nastavnike i nastavnice iz srednjih škola na sjeveru Crne Gore, pod nazivom „Zajedno za inkluzivne škole“. Ova aktivnost je realizovana u okviru projekta „Put ka prihvatanju LGBTIQ učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore“ koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Fokus treninga je bio na razvijanju znanja i vještina prosvjetnih radnika/ca sa sjevera Crne Gore u kontekstu većeg senzibiliteta i inkluzije u radu sa LGBTI učenicima/cama i obrađivanju LGBTI tema u srednjim školama. Sam trening je obuhvatio dva tematska modula.

U prvom modulu je predstavljena publikacija „Istraživanje stavova nastavnika/ca i nastavnog osoblja o LGBTI temama u srednjim školama na sjeveru Crne Gore“, autora Vuka Uskokovića, nakon čega su učesnici/ce diskutovali o predstavljenim rezultatima i o glavnim izazovima u svom radu u kontekstu LGBTI tema. U nastavku je LGBTI aktivistkinja Bojana Jokić upoznala učesnike/ce sa ključnom LGBTI terminologijom i pravnim okvirom koji štiti LGBTI osobe, a samim tim i LGBTI učenike/ce u Crnoj Gori.

U drugom modulu je diskutovano o predrasudama i stereotipima koji su prepoznati kao najčešći u odnosu na LGBTI osobe, a koji su identifikovani tokom istraživanja stavova nastavnika/ca. Sljedeća cjelina je bila posvećena prezentaciji primjera LGBTI istorije, kulture, umjetnosti, filma i sporta, te praktičnom radu i kreiranju konkretnih preporuka, smjernica i poruka za druge prosvjetne radnike/ce i institucije sistema.

Učesnici/ce treninga su bili nastavnici/ce iz različitih grupa predmeta (sociologija, jezici i književnost, psihologija, matematika i dr.), a kroz interaktivan rad i diskusiju su osmišljeni konkretni predlozi kako najbolje unaprijediti obrazovne programe i doprinijeti većoj inkluziji LGBTI tema u različitim oblastima. Dodatno, razmatrane su mogućnosti veće sinergije među različitim nastavnim oblastima, kako bi se LGBTI teme obuhvatile iz više perspektiva.

Posebnu zahvalnost dugujemo samim učesnicima/cama, srednjim školama koje su predstavljali, kao i saradnicima/cama i ekspertima/kinjama, koji su zajedno dali doprinos da se ovaj trening bude uspješan i konstruktivan.

Mišljenja, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav State Department-a/Vlade SAD-a.


Zajedničko reagovanje na prijetnje upućene kolegi Kaleziću

Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar najoštrije osuđuju prijetnje koje su upućene kolegi Danijelu Kaleziću putem društvene mreže Instagram i iskazuju punu solidarnost s njim u ovom teškom i izuzetno stresnom trenutku.

Apelujemo na nadležne organe, prije svega Upravu policije i tužilaštvo, da sprovedu što efikasniju istragu, počinioca identifikuju, te dalje cjelokupan slučaj procesuiraju u skladu sa zakonom. Nedopustivo je da u državi koja je trenutno osma u Evropi po usvojenim normama koje štite LGBTI osobe imamo situacije potencijalno neefikasne istrage i nezadovoljenja pravde.

Pozivamo sve LGBTI osobe u Crnoj Gori da bez straha prijavljuju nasilje, mržnju i diskriminaciju nadležnim organima, te da se slobodno obraćaju relevantnim nevladinim organizacijama za svu pomoć i podršku koje pružamo. Krug nasilja se prekida prijavom nasilnika i traženjem zaštite, a u tom procesu niste sami.

Država mora osigurati da se ljudska prava LGBTI osoba u potpunosti poštuju i uvažavaju, jer kao takva postoje na papiru i nedopustivo je da smo u 2022. godini i dalje u najvećoj mjeri nezaštićeni i tretirani kao građanke i građani drugog reda.

LGBT Forum Progres
LGBTIQ Socijalni Centar

Mjesec ponosa u znaku mentalnog zdravlja

LGBTIQ Socijalni Centar je ove godine fokus obilježavanja Mjeseca ponosa stavio na očuvanje mentalnog zdravlja LGBTI osoba u Crnoj Gori, kroz pružanje neophodne direktne pomoći i podrške na više nivoa.

U periodu od januara do 15. juna 2022. godine, stručni tim LGBTIQ Socijalnog Centra pružio je psihološku podršku za 27 korisnika/ca, psihijatrijsku podršku za 34 korisnika/ce i socijalnu podršku za 103 korisnika/ce. Ovi podaci, odnosno veliki broj LGBTI osoba kojima su potrebni servisi psihosocijalne podrške, ukazuje na hronični problem narušenog mentalnog zdravlja LGBTI osoba koji je dijelom posljedica COVID pandemije, a dijelom homo/bi/transfobičnog okruženja u kome većina LGBTI osoba u Crnoj Gori živi.

Povećan broj LGBTI osoba koje su korisnici/e psihosocijalnih servisa, ali i posljednja istraživanja, upozoravaju i na to da je crnogorsko društvo netolerantno prema LGBTI zajednici, a da količina svakodnevne stigmatizacije i mržnje čini da se ova, već marginalizovana društvena grupa, dodatno obeshrabri. I ova godina ukazuje na to da negativni trendovi ne opadaju, što rezultira sve većim brojem osoba koje nas svakodnevno kontaktiraju, a institucije sistema ostaju i dalje „nepomične“ kada su životi i blagostanje LGBTI osoba u pitanju.

Paralelno sa procesom pružanja direktne podrške, LGBTIQ Socijalni Centar organizovao je i dvije tematske radionice posvećene mentalnom zdravlju i dvije tematske radionice posvećene sigurnosti LGBTI osoba, tokom kojih su zainteresovani učesnici/e imali mogućnost da se informišu o praktičnim mehanizmima očuvanja i unaprjeđenja mentalnog zdravlja i sigurnosti. Tokom druge polovine ove godine, ove radionice, koje su finansijski podržane od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, obuhvatiće i ostale regije Crne Gore, kako bi podrška i informacije stigle do LGBTI osoba širom Crne Gore.

Konačno, naša organizacija ostaje posvećena borbi za ljudska prava i dostojanstvo LGBTI zajednice, a naši servisi će biti dostupni svakoj LGBTI osobi u Crnoj Gori koja ima potrebu za psihosocijalnom podrškom. LGBTI zajednica nas može kontaktirati putem broja telefona 068 180 982, preko Facebook i Instagram stranice, kao i na mail adresu info@lgbtiq.me.

Srećan mjesec ponosa!

LGBTIQ Socijalni Centar

Predstavljanje rezultata istraživanja stavova nastavnika/ca o LGBTI temama na sjeveru Crne Gore

Veliko nam je zadovoljstvo da predstavimo rezultate istraživanja i publikaciju pod nazivom „Istraživanje stavova nastavnika/ca i nastavnog osoblja o LGBTI temama u srednjim školama na sjeveru Crne Gore, koju je nevladina organizacija LGBTIQ Socijalni Centar kreirala u okviru projekta „Put ka prihvatanju LGBTI učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore“, a koji je finansiran od strane Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Cilj ovog istraživanja, koje je realizovao doktorand Vuk Uskoković, je bio da pruži što kompletniju sliku odnosa srednjoškolskog akademskog osoblja prema LGBTI osobama kao naročito ugroženoj kategoriji ljudi u Crnoj Gori i to u regiji koja je u godinama tranzicije socio-ekonomski bila najteže pogođena. Takođe, istraživanje je imalo za cilj i da pruži polaznu osnovu za dalji razvoj programa koji će da doprinesu razvoju kapaciteta nastavnika/ca na sjeveru Crne Gore za rad sa LGBTI osobama.

Istraživanje je obuhvatilo 31 ispitanika/cu, odnosno nastavnike/ce i nastavno osoblje iz srednjih škola na sjeveru Crne Gore, iz opština Berane, Bijelo Polje, Kolašin, Mojkovac, Plav, Pljevlja, Rožaje, Šavnik i Žabljak. U svakoj od opština odabrana je po jedna škola, vodeći računa da budu zastupljene i gimnazije i stručne škole, a dodatno je vođeno računa da što ravnomjernije budu zastupljene i različite grupe predmeta (jezici i književnost, prirodne nauke, društvene nauke i sl.), kao i pedagozi i psiholozi koji rade u školama. Ispitanici/e su popunjavali specijalni anonimni online upitnik koji je razvijen za potrebe ovog istraživanja.

Što se strukture ispitanika/ca tiče, njih 81% je ženskog pola, dok je 19% muškog pola. Dodatno, 65% njih je navelo da ima više od 10 godina radnog iskustva, a 45% ispitanika/ca je mlađe od 40 godina. Čak 87% ispitanika/ca se izjasnilo kao heteroseksualno, dok je njih 7% navelo da je biseksualno. Konačno, 45% ispitanika/ca je sebe odredilo kao praktikujuće vjernike/ce neke od tradicionalnih zajednica na ovim prostorima.

Ključni rezultati istraživanja

Ispitanici/e su, sveukupno uzev, iskazali stav koji se možda najpodesnije može opisati kao tolerantan ili neutralan prema individualnim LGBTI ljudima, naročito u kontekstu druženja ili građanskih odnosa, ali i često ispunjen nelagodom, podozrenjem ili nerazumijevanjem prema homoseksualnosti kao takvoj i prema potrebi da se štite prava LGBTI ljudi.

Odnos prema LGBTI osobama u civilnom ili prijateljskom kontekstu uglavnom je bio tolerantan; ispitanici/ce su većinski prijavljivali da njihov odnos prema prijatelju, saradniku, pretpostavljenom ili političaru ne bi zavisio od njegove/njene homoseksualnosti. Većinski je prijavljen i stav da homoseksualnost sopstvenog djeteta ne bi uticala na roditeljev odnos prema njemu/njoj, niti da bi mu/joj sugerisao prikrivanje homoseksualnosti ili „terapiju konverzije“.

Najveći broj ispitanika/ca (13) nije uopšte obrađivao LGBTI teme u toku svog visokoškolskog obrazovanja, dok je nešto manji broj proučavao te teme u okviru svog studijskog programa, bilo sistematski kao integralan dio programa (8) bilo usputno (7), prijavljujući pozitivan ili neutralan tretman teme u udžbenicima.

Najveći broj ispitanika/ca nije razgovarao sa svojim učenicima/ama na temu homoseksualnosti (13), dok je troje razgovaralo o toj temi kao sastavnom dijelu plana i programa i još četvoro usputno u vezi s dijelom plana i programa. Interesantno je da je devetoro sâmo pokrenulo temu na svojim predavanjima, dok je dvoje o temi razgovaralo na inicijativu učenika/ca.

Što se tiče prisustva LGBTI tematike u udžbenicima na predmetima, 61,3% ispitanika/ca prijavilo je da udžbenici ne pokrivaju tematiku, 29% prijavilo je da je pominju i to u tolerantnom ili neutralnom kontekstu, dok je 9,7% prijavilo pozitivan način govorenja o homoseksualnosti u udžbenicima na svom predmetu

Ogromna većina ispitanika/ca, njih dvadesetčetvoro, apsolutno se ili uglavnom slaže sa tvrdnjom da je, nezavisno od predmeta koji predaje, njihova obaveza kao nastavnika/ce da utiču na tolerantniji i inkluzivniji odnos svojih učenika/ca prema diskriminisanim grupama, uključujući i one koji se deklarišu ili su percipirani kao LGBTI ljudi.

Najveći broj ispitanika/ca (22 apsolutno i 6 uglavnom) smatra da posjeduje dovoljno znanja i vještina da adekvatno reaguje u situaciji u kojoj mu/joj se učenik/ca obrati za savjet i podršku u vezi s nedoumicama oko svoje seksualnosti, ličnim i porodičnim problemima ili sa seksualnim nasiljem i uznemiravanjem. Skeptičnije su bile procjene stručnih i institucionalnih kapaciteta sopstvene škole da se nosi sa vršnjačkim i seksualnim nasiljem, gdje je najveći broj respondenata (13) izjavio da nije u stanju da ih procijeni.

Saopštenje povodom Evropskog dana žrtava krivičnih djela

Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar danas obilježavaju Evropski dan žrtava krivičnih djela, datum ustanovljen 1990. godine u Stokholmu, sa ciljem podizanja svijesti i sjećanja na žrtve krivičnih djela u Evropi.

Svake godine, 15% Evropljana/ki ili 120 miliona osoba sa prostora zemalja Savjeta Evrope žrtve su ozbiljnih krivičnih djela. Preko 35% žena na globalnom nivou iskusile su fizičko ili seksualno nasilje tokom svog života. Za druge marginalizovane zajednice, poput LGBTIQ osoba, kako u Crnoj Gori, tako i na globalnom nivou, iskustvo nasilja dio je svakodnevice i predstavlja izazov i realan rizik.

Današnji dan je i prilika da političarima, Vladi Crne Gore i osobama na pozicijama odlučivanja uputimo poziv, ali i podsjetnik da su krivična djela iz mržnje i nasilje nad LGBTIQ osobama u porastu, te da je njihova dužnost i obaveza da osiguraju bezbjednost, zaštitu ali i efektivan odgovor na nasilje upućeno ka LGBTIQ osobama u zemlji, kao i svim drugim žrtvama nasilja.

Na samom kraju, svim osobama sa iskustvom nasilja, pogotovo LGBTIQ zajednici šaljemo poruku podrške uz podsjetnik da nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar u kontinuitetu pružaju servise psihosocijalne i pravne podrške, koji su dostupni LGBTIQ zajednici u svakom trenutku.

Uspostavljena saradnja LGBTIQ Socijalnog Centra i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta

Tim LGBTIQ Socijalnog Centra održao je danas sastanak sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta posvećen uspostavljanju formalne saradnje u implementaciji projekta “Put ka prihvatanju LGBTIQ učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore” i institucionalnog dijaloga u vezi sa dugoročnim prevazilaženjem postojećih potreba i problema LGBTI osoba u Crnoj Gori.

Ova aktivnost je realizovana u okviru projekta „Put ka prihvatanju LGBTIQ učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore“ koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Predstavnici Ministarstva, gđa Marija Lalatović, v.d. generalne direktorice Direktorata za opšte srednje obrazovanje, stručno obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje i gdin Safet Kalač, v.d. direktora Direktorata za obrazovanje manjina, iskazali su punu posvećenost i spremnost Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta za saradnju u oblasti unaprjeđenja kvaliteta života LGBTI osoba, shodno mjerama iz nacionalne LGBTI Strategije.

Tokom sastanka bilo je riječi o brojnim značajnim pitanjima vezanim za sam projekat „Put ka prihvatanju LGBTIQ učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore“, konkretnim mjerama iz nacionalne LGBTI Strategije 2019-2023 koje je moguće realizovati, kao i drugim mogućnostima saradnje između Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i LGBTIQ Socijalnog Centra.

Naredna faza u implementaciji projekta „Put ka prihvatanju LGBTIQ učenika/ca u sjevernoj regiji Crne Gore“ obuhvata istraživanje stavova, percepcija i predrasuda nastavnika i nastavnog osoblja u srednjim školama na sjeveru Crne Gore, nakon čega će biti kreirane konkretne preporuke i smjernice za dalji rad i realizaciju projekta.