Analiza slučaja “Akademska šetnja ponosa” dala cjelovit prikaz kršenja osnovnih ljudskih prava LGBTIQ osoba

Crnogorskoj i međunarodnoj javnosti je već dobro poznat slučaj trostruke zabrane “Nikšić Prajda” iz 2015. godine, kada je nevladinim organizacijama LGBT Forum Progres i Hiperion onemogućeno da organizuju predavanje o ljudskim pravima LGBTIQ osoba na Filozofskom fakultetu, a zatim i da svoj protest protiv takve diskriminacije iskažu organizovanjem “Akademske šetnje ponosa”.

U publikaciji koja je pred vama, pod nazivom Analiza slučaja “Akademska šetnja ponosa” detaljno je obrađen cjelokupni pravni tok slučaja zabrane ovog skupa, od prve najave organizovanja pa sve do danas, više od pet godina kasnije. Analiza, koju je uradio stručni pravnik, ne samo što pruža osvrt na cjelokupan proces, već i ukazuje na brojne propuste i nedostatke u zakonodavno-pravnom sistemu Crne Gore koji su omogućili da dođe do ozbiljnog kršenja ljudskih prava i sloboda LGBTIQ osoba u Nikšiću. Ovaj slučaj, koji će zasigurno da uđe u anale crnogorske pravne istorije, još uvijek nema svoj pravni epilog.

Veliko nam je zadovoljstvo što smo imali mogućnost da kao NVO koja sarađuje sa organizatorima nesuđenog “Nikšić Prajda” doprinesemo njihovoj borbi kroz izradu ove publikacije, koja ostaje kao trajno svjedočanstvo diskriminacije LGBTIQ zajednice od strane cjelokupnog sistema i države koja bi primarno trebala da štiti naša ljudska prava. Takođe, kroz projekat u okviru kojeg je ova publkacija nastala – “Sloboda okupljanja LGBTIQ osoba na lokalnom nivou” – otvorili smo vrata za uspostavljanje saradanje i partnerstva između LGBTIQ zajednice i Filološkog fakulteta Crne Gore, te brojnih drugih aktera u Nikšiću.

U nadi da ćete kroz čitanje ove analize i sami uvidjeti kako i na koji način su prekršena ljudska prava LGBTIQ osoba te 2015. godine, cijenimo da je na svakome od nas obaveza i odgovornost, bilo da smo građanke i građani ili organizacije civilnog društva, da ne dopustimo da oni koji najviše trpe u našem društvu ne dobiju pravdu, da se sloboda i pravo na javno okupljanje ne smiju svojevoljno i paušalno ograničavati i gaziti, kao i da je uslov sveukupne društvene promjene upravo uživanje elementarnih ljudskih sloboda.

Konačno, želimo da iskažemo zahvalnost Institutu alternativa kao donatoru što je prepoznao značaj ovog projekta i podržao njegovu realizaciju, Filološkom fakultetu Crne Gore i dekanici prof. dr Tatjani Jovović na neizmjernom doprinosu u borbi za ljudska prava LGBTIQ osoba, zatim JU “Nikšićko pozorište” i direktoru Zoranu Bulajiću na otvorenoj saradnji i partnerstvu, Centru bezbjednosti Nikšić i inspektoru Slobodanu Bijeloviću, kao i Alfa Centru i njihovim volonterkama i volonterima, SOS Telefonu Nikšić, Defendologija centru Nikšić, Borisu Pejoviću i Vijestima, Biljani Maslovarić, Ljiljani Jokić, Iloni Simović i Vuku Vujisiću, Opštini Nikšić, te ostalima koji su doprinijeli realizaciji ovog značajnog projekta.

Ova publikacija nastala je u okviru projekta “Sloboda okupljanja LGBTIQ osoba na lokalnom nivou” koji je podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta “Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru”, koji sprovodi Institut alternativa u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava, a podržava Evropska unija. Sadržaj ove publikacije predstavlja isključivu odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije i Instituta alternativa.

Društvena sloboda kreće iz lokalnih zajednica i njihovog prava na okupljanje i protest

U petak 06.11.2020. je u hotelu Onogošt u Nikšiću održana je panel diskusija pod nazivom „Sloboda okupljanja – mehanizam borbe za jednakost“ u organizaciji NVO LGBTIQ Socijalni Centar.

Ova panel diskusija okupila je predstavnice i predstavnike Uprave policije, Filološkog fakulteta, organizacija civilnog društva i građanske aktivistkinje i aktiviste, koji su iz svog domena djelovanja pružili osvrt i uvid na pravo na slobodu okupljanja kao jedno od temeljnih ljudskih prava; te zainteresovane građanke i građane, prestavnike/ce tužilaštva, akademike i mlade ljude koji su iskazali interesovanje za ovu temu.

Na prvom panelu govorili su inspektor Slobodan Bijelović iz Centra bezbjednosti Nikšić, Ilona Simović sa Filološkog fakulteta i John M. Barac u ime organizatora. Tema ovog panela je bila „Značaj prava na slobodu okupljanja u kontekstu lokalnih zajednica“.

Tokom svog izlaganja, inspektor Bijelović je prisutnima pojasnio proceduru i mehanizme prijavljivanja javnog skupa, ograničenja koja postoje u zakonskoj regulativi, pojasnio ulogu policije u ovom procesu, te dao savjete i preporuke kako na što kvalitetniji način organizovati javni skup koji je u potpunosti u skladu sa zakonom.

Gđa Simović se osvrnula na značaj fakulteta i ulogu studenata u procesu borbe za jednakost, poštovanje ljudskih prava i kreiranje pozitivnih društvenih promjena. Ona je takođe konstatovala i napore koje Filološki fakultet ulaže u kvalitetno obrazovanje svojih studenata i podsticanje kritičke misli, pri čemu je konstatovana i značajna uloga dekanice Tatjane Jovović u tom procesu.

Konačno, gdin Barac je svoje izlaganje usmjerio na konkretne primjere djelovanja lokalnih zajednica na društvene promjene, kako u Crnoj Gori tako i širom svijeta. Kroz primjer Stonewall protesta ilustrovao je kako je od jedne manje, lokalne pobune protiv torture faktički nastao globalni LGBTIQ pokret.

Na drugom panelu govorili su Ljiljana Jokić iz Građanskog pokreta URA, Vuk Vujisić kao građanski aktivista i Stevan Milivojević ispred LGBTIQ Socijalnog Centra. Tema ovog panela je bila „Sloboda okupljanja u praksi – rad organizacija civilnog društva i građanskih aktivista/kinja“.

Gđa Jokić je fokus svog izlaganja stavila na lična iskustva u organizovanju protesnih skupova, učestvovanju na protestima širom Crne Gore, kao i na napore koje sada ulaže kroz svoj rad u političkoj partiji da podrži lokalne zajednice i mještane koji se bore protiv divlje gradnje ili pokušavaju da zaštite prirodu od devastacije.

Gdin Vujisić, kao građanski aktivista sa impresivnim rezimeom različitih formi građanskih okupljanja, ukazao je na primjer „čempresara“ kao jednog od najuspješnijih protesta koji se dogodio u novijoj crnogorskoj istoriji, te konstatovao da u Crnoj Gori još uvijek nedostaje razvijanje duha afirmativnih protesta i da postoji društvena i politička distanca prema ljudskim pravima.

Konačno, gdin Milivojević se osvrnuo na neke od skupova LGBTIQ osoba koji su organizovani tokom godina, te posebno akcentovao prvi ikada skup LGBTIQ zajednice u formi protesta ispred Turske ambasade 2012. godine, zatim organizaciju prve povorke ponosa u Budvi, te slučaj trostruke zabrane Akademske šetnje ponosa „Nikšić Prajd“ iz 2015. godine.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta „Sloboda okupljanja LGBTIQ osoba na lokalnom nivou“ koji je podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta „Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru“, koji sprovodi Institut alternativa u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava, a podržava Evropska unija. Svi proizvodi i rezultati projekta su isključiva odgovornost LGBTIQ Socijalnog Centra i ni na koji način ne odražavaju stavove Evropske unije i Instituta alternativa.


Najava izložbe fotografija

Nevladina organizacija LGBTIQ Socijalni Centar sa velikim zadovoljstvom poziva građanke i građane Nikšića da posjete izložbu fotografija “Sloboda okupljanja LGBTIQ osoba: mehanizam borbe za jednakost” koja će biti postavljena u foajeu JU “Nikšićko pozorište” od srijede 04.11. do petka 13.11. i dostupna javnosti radnim danima od 08:00 do 15:00 časova.

Ovo je jedinstvena tematska izložba koja po prvi put na prostoru opštine Nikšić prikazuje kulturu i istoriju crnogorske i svjetske LGBTIQ zajednice. Cilj izložbe je da kroz seriju od 21 fotografije sa različitih okupljanja domaće i međunarodne LGBTIQ zajednice prikaže borbu LGBTIQ pokreta od 2013. do danas, prepreke koje su postojale na tom putu i izazove sa kojima živimo.

U prvom dijelu izložbe posjetioci će moći da vide fotografije sa prve crnogorske povorke ponosa održane u Budvi 2013. godine, protesta koji su se organizovali protiv učesnica i učesnika povorke, kao i prikaze povorki ponosa iz Podgorice u godinama nakon toga.

Drugi dio izložbe posvećen je regionalnim i međunarodnim povorkama ponosa u periodu od 2017. do 2020., te detalji sa skupova koji su se održali tokom COVID-19 pandemije širom svijeta.

Nadamo se da će građanke i građani Nikšića kroz ovu izložbu moći da se bliže i bolje upoznaju sa borbom koju LGBTIQ pokret u Crnoj Gori i u svijetu vodi dugi niz godina, te bolje razumiju realnost života LGBTIQ zajednice u našoj zemlji.

Ova izložba je organizovana u okviru projekta “Sloboda okupljanja LGBTIQ osoba na lokalnom nivou” koji je podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta “Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru”, koji sprovodi Institut alternativa u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava, a podržava Evropska unija. Sadržaj redstavlja isključivu odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije i Instituta alternativa.

Dobro došli na izložbu!


Održan trening na temu slobode okupljanja za organizacije civilnog društva iz Nikšića

U četvrtak 23.10.2020. je u prostorijama Alfa Centra u Nikšiću održan trening za organizacije civilnog društva na temu „Sloboda okupljanja – mehanizam borbe za jednakost“ u organizaciji NVO LGBTIQ Socijalni Centar.

Trening je vodila aktivistkinja za ljudska prava Bojana Jokić, predstavnica nevladine organizacije LGBT Forum Progres, koja ima dugogodišnje iskustvo u oblasti zagovaranja slobode okupljanja i organizacije javnih okupljanja u Crnoj Gori i borbe za ljudska prava LGBTIQ osoba.

Ovaj trening je okupio predstavnike/ce organizacija civilnog društva koje djeluju na teritoriji opštine Nikšić i podigao njihove kapacitete i znanja u oblasti slobode i prava na javno okupljanje. Zahvaljujemo se nevladinim organizacijama Alfa Centar, SOS Telefon Nikšić, Defendologija centar Nikšić i Hiperion na aktivnom učešću i razmjeni ideja i znanja tokom treninga.

Sam trening je obuhvatio proces prijave i organizacije javnih okupljanja, zakonskih mogućnosti i ograničenja za organizatore javnih skupova, kao i relevantnim međunarodnim standardima. Pored ovoga, napravljen je osvrt na proces saradnje sa policijom i drugim nadležnim institucijama, kao i obezbjeđivanja sigurnosti učesnika/ca tokom javnom skupa. Konačno, poseban akcenat je stavljen na praktične primjere kroz analizu slučaja zabrana akademske šetnje ponosa „Nikšić Prajd“ iz 2015. godine i drugih primjera javnih okupljanja iz prethodnih godina.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta „Sloboda okupljanja LGBTIQ osoba na lokalnom nivou“ koji je podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta „Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru“, koji sprovodi Institut alternativa u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava, a podržava Evropska unija. Svi proizvodi i rezultati projekta su isključiva odgovornost LGBTIQ Socijalnog Centra i ni na koji način ne odražavaju stavove Evropske unije i Instituta alternativa.


Monitoring izvještaj prijavljenih slučajeva govora mržnje i diskriminacije u online prostoru

Veliko nam je zadovoljstvo da objavimo Monitoring izvještaj prijavljenih slučajeva govora mržnje i diskriminacije u online prostoru.

Izvještaj koji je pred vama predstavlja pregled slučajeva govora mržnje i diskriminacije u online prostoru koji su se desili u periodu od juna do septembra 2020. godine, primarno na društvenoj mreži Facebook.

Ovi slučajevi, kao jasan i nedvosmislen prikaz stavova crnogorskog društva o LGBTIQ osobama, pokazuju da je pred LGBTIQ zajednicom
u Crnoj Gori još uvijek dug put do zadovoljavajućeg nivoa društvenog prihvatanja i razumijevanja kome svi težimo.

Osim toga, kroz analizu predmetnih slučajeva i monitoring rada Uprave policije u postupanju po istim, uviđamo da iako pojedine karike u
sistemu dobro funkcionišu i pružaju adekvatnu zaštitu LGBTIQ osobama, sistem u cjelini još uvijek ne funkcioniše u punom kapacitetu
i na najbolju mogući način.

Izvještaj takođe predstavlja sinergiju djelovanja organizacija civilnog društva u Crnoj Gori, jer je upravo saradnja LGBTIQ Socijalnog Centra
i LGBT Forum Progresa rezultirala podnošenjem prijava za govor mržnje i diskriminaciju koje ovaj izvještaj obrađuje.

Upravo je zahvaljujući postojećem programu monitoringa interneta i društvenih mreža nevladine organizacije LGBT Forum Progres našoj
organizaciji omogućeno da preko njih prijavi 33 slučaja govora mržnje i diskriminacije, koji su obrađeni u izvještaju.

Posebnu zahvalnost dugujemo Savjetu Evrope i Evropskoj uniji koji su finansijski podržali izradu ovog izvještaja i cjelokupni projekat u sklopu koga je on nastao, kao i nevladinoj organizaciji LGBT Forum Progres koja je na raspolaganje stavila svoju stručnost i kapacitete.


Ovaj dokument je nastao uz finansijsku podršku Evropske unije i Savjeta Evrope u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“. Stavovi izraženi u ovom dokumentu ni u kom slučaju ne odražavaju zvanično mišljenje Evropske unije ili Savjeta Evrope.

Ovaj dokument je nastao u saradnji sa nevladinom organizacijom LGBT Forum Progres, kroz njihov program monitoringa interneta i društvenih mreža i prijavljivanja slučajeva govora mržnje i diskriminacije. Stavovi izraženi u ovom dokumentu ni u kom slučaju ne odražavaju zvanično mišljenje LGBT Forum Progresa.

Blagojević: Antifašistička ideologija neodvojiva od ljudskih prava

Sinoć je u prostorijama LGBTIQ Socijalnog Centra predavanje održala političarka Marija Blagojević na temu „Ljudska prava i politika“.

Gospođa Blagojević je na samom početku predavanja iskazala stav o važnosti djelovanja civilnog sektora u pogledu ostvarivanja ljudskih prava i neospornog poboljšanja položaja u kome se marginalizovane i diskriminisane grupe nalaze. Kako je konstatovala, djelovanje institucijama sistema, te usvajanje zakonskih okvira vezanih za ljudska prava znatno je pomognuto zahvaljujući aktivističkom djelovanju i zalaganju NVO sektora.

Predavačica je, objašnjavajući da se ljudska prava stiču, napravila paralelu između prava žena, te je prisutnima napravila presjek žena u političkom životu Crne Gore. Kako je kazala, period vidljivosti nije tako kratak i, kako se to nerijetko misli star nekoliko desetina godina, već se žene aktivnije uključuju u političke tokove gotovo od početka 20. vijeka i djelovanja Komunističke partije.

Blagojević je izrazila zadovoljstvo što iako neosporno na globalnom nivou uviđamo snaženje retrogradnih i desnih struja, Crna Gora njeguje i u njoj opstaje antifašistička ideologija, koja je, prema njenim riječima neodvojiva od ljudskih prava. U tom pogledu, Blagojević smatra da je Crna Gora najbolje uspjela da čuva i sačuva antifašizam kao najznačajnije nasleđe u odnosu na bivše jugoslovenske republike.

Gošća LGBTIQ Socijalnog Centra je istakla da je često zbunjuje nedostatak empatije određenih manjinskih grupa ili onih koji se osjećaju obespravljeno ka LGBTIQ zajednici.

Odgovarajući na pitanja prisutnih da li osnaživanje i glasnija artikulacija desničarske ideologije i u Crnoj Gori može da naškodi pravima LGBTIQ zajednice Blagojević je kazala da ipak vjeruje da u Crnoj Gori to ne može da se desi, osvrćući se na nedavno usvojen Zakon o istopolnom partnerstvu.

Bavljenje politikom, prema njenim riječima upravo treba da bude jedan od mehanizama koji će doprinositi da se prava stiču, a koncept građanske i edukovane Crne Gore jača.

Predavanje možete pronaći i poslušati u formi podcast epizode na OVOM linku.

Ova aktivnost se realizuje u okviru projekta „Dnevni centar za razvoj socijalnog, kulturnog i društvenog života LGBTIQ zajednice“ koji je finansiran od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.


Održano predavanje mr Božene Jelušić u LGBTIQ Socijalnom Centru

Mr Božena Jelušić održala je predavanje u LGBTIQ Socijalnom Centru na temu „Sedam godina od prve crnogorske Povorke ponosa – gdje smo danas?“.

Na početku predavanja gospođa Jelušić se osvrnula na proces koji je prema njenom mišljenju u Crnoj Gori zaobišao suštinu kada je u pitanju LGBTIQ zajednica, prilikom čega je konstatovala da iako postoje neminovni važni pomaci u položaju zajednice danas u odnosu na početak ovog pokreta u našoj zemlji još uvijek ne možemo govoriti ni o približno jednakim pravima sa hetero pripadnicima društva.

Predavačica se osvrnula i na aktuelni slučaj sa advokatom Veliborom Markovićem i njegove prijetnje upućene LGBTIQ zajednici konstatujući da ovakvi ekscesi svjedoče o živom govoru mržnje koji je izuzetno opasan, imajući u vidu da dolazi od osobe iz javnog života, odnosno nekog ko bi trebalo da zastupa prava, a ne da ih preispituje.

Ona je pri tom skrenula pažnju i na činjenicu da je advokat Marković prepoznat kao jedno od lica koja zastupaju stavove Mitropolije crnogorsko primorske, konstatujući da njihovo neograđivanje o njegove istupe svjedoči o prećutnom prihvatanju ovakvih stavova. Upravo u procesu detradicionalizacije i deklerikalizacije Božena Jelušić vidi šansu za oporavak crnogorskog društva, koje je, prema njenim riječima konstanto rastrzano između moderne i tradicionalne Crne Gore.

U svom predavanju gospođa Jelušić osvrnula se i na monoteističku dogmu, koja je, kako kaže, mizogina i nenaklonjena ženi.

S druge strane, mehanizmi poput popularne kulture i masovnih medija konstantno moraju biti rabljeni u cilju povećanja vidljivosti i edukacije društva po pitanju LGBTIQ zajednice.

Ipak, Božena Jelušić smatra da je ključ u procesu edukacije i da je to najbolji način za postizanje jednakosti, koje će se desiti kroz podizanje svijesti.

Predavanje možete pronaći i poslušati u formi podcast epizode na OVOM linku.

Ova aktivnost se realizuje u okviru projekta „Dnevni centar za razvoj socijalnog, kulturnog i društvenog života LGBTIQ zajednice“ koji je finansiran od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.


U Nikšiću održana javna debata na temu slobode okupljanja LGBTIQ osoba

Juče je u svečanoj sali Filološkog fakulteta u Nikšiću održana Javna debata na temu „Sloboda okupljanja LGBTIQ osoba na lokalnom nivou“, u organizaciji NVO LGBTIQ Socijalni Centar. Veliku zahvalnost za realizaciju ovog istorijskog događaja za LGBTIQ zajednicu u Nikšiću i Crnoj Gori dugujemo Filološkom fakultetu, kao domaćinu Javne debate.

Učesnice debate su bile prof. dr Tatjana Jovović, dekanica Filološkog fakulteta, prof. dr Biljana Maslovarić, profesorica na Filozofskom fakultetu, mr Ksenija Rakočević, aktivistkinja za ljudska prava, te Stevan Milivojević i John M. Barac, aktivisti za ljudska prava LGBTIQ osoba.

U uvodnom dijelu događaja, dekanica Filološkog fakulteta gđa Jovović osvrnula se na činjenicu da je položaj LGBTIQ zajednice u okvirima manjih sredina koje su, po pravilu, nedovoljno tolerantne na različitosti, zapravo pitanje osnovnih sloboda. Ona je istakla da sloboda nije privilegija većine, već da sloboda pripada svima, baš kao i pravo na ljubav. Takođe, naglasila je da ova debata treba da pokrene otvorenost studentske populacije prema ovakvim pitanjima i doprinese tome da se mladi ljudi ne osjećaju krivima ili manje vrijednima zbog svoje lične orijentacije i da ne moraju da se kamufliraju ispod maski preporučene normalnosti. Konačno, zaključila je time da je ovo prvi put da se u zgradi Filološkog i Filozofskog fakulteta organizuje na ovaj način tematizovana i koncipirana sesija, te izrazila otvorenost i spremnost Filološkog fakulteta da razvija ovakve teme i nadu da će one imati dobar odjek.

Profesorica na Filozofskom fakultetu gđa Maslovarić u svom uvodnom izlaganju je istakla da se upravo u zgradi u kojoj se organizuje debata njeguje kritička misao i da je upravo tu treba tražiti, iako je ona danas sporadična. Istakla je da su osnovni temelj debate, ali i svakog daljeg razgovora na ovu teme, upravo ljudska prava i da u tom domenu nema tabua i ćutnje. Napravila je osvrt na put čovječanstva od kreiranja Povelje Ujedinjenih nacija i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima do danas, uz sve poteškoće i prepreke koje su se javljale.

Gđa Rakočević je posebno pozdravila i pohvalila spremnost i otvorenost Filološkog fakulteta za organizaciju događaja ove vrste, te istakla da je ova javna debata prvi put da ulazimo na univerzitet i na ovaj način govorimo o LGBTIQ pitanjima u akademskoj zajednici. Apostrofirala je ulogu sistema visokog obrazovanja i značaja rada sa studentima u ovom domenu. Kratko se osvrnula i na „nemilu“ 2015. godinu i tri zabrane održavanja „Nikšić prajda“, te poželjela svima inspirativnu debatu.

Gdin Milivojević je naveo da je ovo istorijski dan za LGBTIQ pokret, jer nakon pet godina pokušavanja formalizacije diskusije o ljudskim pravima LGBTIQ osoba se ona konačno realizuje u formi ove diskusije na Filološkom fakultetu. Naglasio je da je jedino ispravno i svrsishodno ići putem obrazovanja, te da promjena društva dolazi iz institucija visokog obrazovanja. Primjetio je da se dosta LGBTIQ studenata i dalje ne osjeća slobodno i ukazao na neophodnost da ove institucije postanu otvorenije.

Konačno, gdin Barac je fokus stavio na samu istoriju organizovanja javnih okupljanja LGBTIQ osoba u Crnoj Gori, od prvog protesnog skupa ispred Ambasade Turske 2012. godine, preko prvih parada ponosa 2013. godine, pa sve do zabrane „Nikšić prajda“ 2015. godine i svih događaja koji su slijedili nakon toga. Takođe, ukazao je i na značaj same javne debate i projekta u sklopu kojeg se ona realizuje, kao i na ulogu koju u tom procesu ima Filološki fakultet i ostali akteri.

U drugom dijelu događaja, učesnice i učesnici javne debate, koja je organizovana u puno poštovanje mjera koje su trenutno na snazi za teritoriju Opštine Nikšić, otvorili su brojne važne i relevantne teme od značaja za LGBTIQ zajednicu u Crnoj Gori.

Dekanica Jovović je, kroz prizmu književnosti i umjetnosti uopšte, a takođe i svog akademskog iskustva na Univerzitetu Stanford i u San Francisku, ukazala na činjenicu da su LGBTIQ osobe dio izvanrednog spektra nijansi, identiteta i posebnosti koje su sastavni dio svakog društva. Govoreći o položaju LGBTIQ osoba u Crnoj Gori danas, apostrofirala je neke od najosjetljivijih socijalnih momenta, te pružila svoju ličnu i profesionalnu podršku naporima koje LGBTIQ pokret ulaže u toj borbi, što se ogleda i u realizaciji ove debate.

Profesorica Maslovarić je govorila o tome koliko je značajna uloga odraslih i njihovih stavova u procesu kreiranja stavova mladih ljudi i koliko su često negativni stavovi kod mladih upravo rezultat takvih stavova kod odraslih koji na njih utiču. Ukazala je i na moć pojedinaca u okviru sistema i sve načine na koje to može imati uticaja na ljudska prava LGBTIQ osoba.

Gđa Rakočević je pružila osvrt na zakone i norme koje su postojale kroz istoriju Crne Gore, a koje su se ticale žena u crnogorskom društvu, a kasnije i LGBTIQ osoba. Izdvojila je i neke od najupečatljivijih primjera, kao što su djelovi Zakonika knjaza Danila. Takođe, kroz analizu feminističke teorije i regionalnog feminističkog pokreta, ukazala je na činjenicu da je LGBTIQ pokret i prije nego što je formalno postojao na Balkanu bio na strani onih koji su trpjeli nasilje i diskriminaciju.

Poseban dio debate posvećen je i analizi slučaja „Nikšić prajda“, odnosno trostruke zabrane ovog događaja iz 2015. godine. Gdin Milivojević pružio je osvrt na cjelokupni tok dešavanja, od trenutka kada je ideja „Nikšić prajda“ prvi put formulisana, preko same zabrane, pa sve do aktuelnog sudskog procesa.

U neformalnom dijelu događaja, prisutni su imali prilike da od učesnica i učesnika Javne debate čuju više o konkretnim temama koje su se otvorile tokom događaja i prošire dijalog van postavljenih okvira.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta „Sloboda okupljanja LGBTIQ osoba na lokalnom nivou“ koji je podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta „Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru“, koji sprovodi Institut alternativa u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava, a podržava Evropska unija. Svi proizvodi i rezultati projekta su isključiva odgovornost LGBTIQ Socijalnog Centra i ni na koji način ne odražavaju stavove Evropske unije i Instituta alternativa.

Reagovanje na izjavu mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića

Kao nevladine organizacije koje se dugo bave zaštitom ljudskih prava i sloboda LGBTI osoba u Crnoj Gori, nismo iznenađeni jučerašnjom izjavom mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića, koji nastavlja sa iskazivanjem netolerancije i mržnje prema LGBTI zajednici.

Gospodin Radović ne samo da opet crta mete na leđima društvene grupe koja se ionako nalazi u nepovoljnom položaju, već saopštava i niz neutemeljenih navoda vezanih za pitanja homoseksualnosti i istopolnih partnerstava. Ovakve izjave imaju nesagledive posljedice po LGBTI osobe, a pogotovo u veoma zapaljivoj klimi kakva je u Crnoj Gori ovih sedmica i mjeseci.

Dovođenje u vezu homoseksualnosti i abortusa ili „čedomorstva“ kako ga gospodin Radović naziva, služi jedino da se kod crnogorske javnosti stvori dodatna mržnja i predrasude prema LGBTI osobama, te otvori prostor za različite napade na pojedince koji su dio ove zajednice. Elementarno poznavanje stvarnosti ne ide u prilog ovoj paraleli, niti je ona na bilo koji način utemeljena u činjenicama.

Zatim, poređenje čiste i nedvosmislene ljubavi koja postoji između osoba istog pola sa ubistvom i čovjekoubistvom je, u najmanju ruku, šokantna izjava čak i za gospodina Radovića, koji ni ranije nije „štedio“ LGBTI zajednicu u svojim javnim nastupima. Ipak, ovakve konstatacije su duboko zabrinjavajuće i predstavljaju neosnovane napade na sve nas.

U obavezi smo još i da naglasimo da u Crnoj Gori niko ne razgovara o istopolnim brakovima, niti je životno partnerstvo o kome će se u Skupštini Crne Gore raspravljati isto što i istopolni brak, sa čime su gospodin Radović i pravni stručnjaci sa kojima sarađuje veoma dobro upoznati.

Odgovornost koju imamo prema LGBTI osobama u Crnoj Gori i njihovom elementarnom ljudskom dostojanstvu nam ne dozvoljava da javno ne odreagujemo na jučerašnju izjavu gospodina Radovića. Ovim putem ga pozivamo da se suzdrži od daljih izjava protiv LGBTI zajednice, koliko god je to moguće, jer su posljedice koje njegove riječi imaju po život i bezbjednost LGBTI osoba u Crnoj Gori višestruke. Cijenimo da će, kao duhovnik, sagledati i ove činjenice prije davanja daljih negativnih ocjena na račun svih nas.

Bojana Jokić, LGBT Forum Progres
John M. Barac, LGBTIQ Socijalni Centar
Ksenija Rakočević, Hiperion

Zajedno obilježavamo i slavimo Mjesec ponosa

Jun je izabran za Mjesec ponosa LGBTIQ osoba u znak sjećanja na Stonewall pobunu, koja se dogodila 28. juna 1969. godine, a koja je pokrenula proces promjena za ljudska prava i društveni položaj LGBTIQ osoba širom svijeta.

Ovog mjeseca okupljamo se u zajedništvu, solidarnosti i prijateljstvu, a Mjesec ponosa jeste i pravo vrijeme da se osvrnemo na prepreke koje je LGBTIQ zajednica u Crnoj Gori uspješno savladala i one sa kojima se još uvijek suočava.

Danas, kada se širom svijeta vijore naše zastave i kada smo ponosni na sve što smo postigli tokom cijele decenije pokreta u našoj zemlji, ne možemo a da se ne prisjetimo da mnogi od nas i dalje žive u izolaciji, strahu od nasilja i brojnim problemima u svakodnevnom životu.

Mjesec ponosa nas uči prihvatanju različitosti, a kroz proslavu ovog mjeseca ne borimo se samo za ravnopravnost i ljudska prava, već i za slobodu izbora, ljubav, obrazovnu reformu, istopolna partnerstva i ponosnu slobodu.

Kao rezultat toga, tokom ovog mjeseca održavaju se mnogi ponosni događaji kojima je prepoznat uticaj koji su LGBTIQ osobe imale na cijeli svijet.

Mjesec ponosa obilježićemo različitim aktivnostima i događajima, a sve zainteresovane pozivamo da informacije o istim potraže u narednim danima na društvenim mrežama nevladinih organizacija LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar.

Slobodan život počinje ponosom!

Bojana Jokić, LGBT Forum Progres
John M. Barac, LGBTIQ Socijalni Centar
Ksenija Rakočević, Hiperion